1993.
Osnovan MKSJ
Vijeće sigurnosti UN-a osniva prvi međunarodni sud za ratne zločine od Nürnberga radi procesuiranja zločina u bivšoj Jugoslaviji.
Odgovornost pred zakonom
Međunarodni sudovi utvrdili su, izvan razumne sumnje, da zločini počinjeni u Srebrenici u julu 1995. predstavljaju genocid. Ova stranica bilježi te nalaze.
Nalazi koji se ne mogu izbrisati
Nakon pada Srebrenice, potraga za pravdom postala je pitanje međunarodnog prava. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), osnovan od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1993. godine, istraživao je, optuživao i sudio one najodgovornije za zločine ratova 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji.
U uzastopnim presudama — najznačajnije u presudi Žalbenog vijeća u predmetu Prosecutor v. Krstić (2004.) — MKSJ je utvrdio da je sistematsko ubistvo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u julu 1995. genocid. Međunarodni sud pravde došao je do istog zaključka 2007. godine. Slijedile su osude političkih i vojnih vođa, uključujući doživotne kazne zatvora za Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Pravda prema počiniocima ne briše vlastiti promašaj Ujedinjenih nacija da zaštite zaštićenu zonu. Izvještaj Generalnog sekretara iz 1999. o padu Srebrenice (A/54/549) bilježi da je enklava ostavljena demilitarizovana i nebranjena, da je zatražena zračna podrška odbijena ili stigla prekasno, da je Dutchbat bio nadjačan i stajao po strani i da snage VRS-a nisu naišle na djelotvoran otpor. Generalni sekretar Kofi Annan priznao je da će tragedija „zauvijek progoniti našu historiju“. Sudske presude koje su uslijedile utvrđuju zločin; izvještaj UN-a utvrđuje prekršeno obećanje koje mu je prethodilo.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) nastavlja rezidualni rad MKSJ-a. Poricanje genocida ostaje živa šteta; sudski spis stoji kao odgovor.
Utvrđeno međunarodnim sudovima
2004.
Krstić — genocid potvrđen
Žalbeno vijeće MKSJ-a potvrđuje da je u julu 1995. u Srebrenici počinjen genocid — prva konačna pravna presuda te vrste.
2007.
Presuda MSP o genocidu
Međunarodni sud pravde utvrđuje da su masakri u Srebrenici predstavljali genocid prema Konvenciji o genocidu iz 1948.
2016. / 2019.
Karadžić
Radovan Karadžić osuđen za genocid u Srebrenici; doživotna kazna zatvora potvrđena u žalbi 2019.
2017. / 2021.
Mladić
Ratko Mladić osuđen za genocid u Srebrenici; doživotna kazna potvrđena od Žalbenog vijeća IRMCT-a 2021.
Maj 2024.
Dan sjećanja UN-a
Generalna skupština UN-a proglašava 11. juli Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.
Od tribunala do sjećanja
Ključni koraci međunarodne pravde za Srebrenicu.
Osnovan MKSJ
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija osniva Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) — prvi sud za ratne zločine koji su osnovale UN — radi procesuiranja teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991.
Krstić: prva presuda o genocidu
Godine 2001. Pretresno vijeće MKSJ-a osuđuje generala Radislava Krstića za genocid zbog njegove uloge u Srebrenici. 19. aprila 2004. Žalbeno vijeće potvrđuje da je u julu 1995. u Srebrenici počinjen genocid — prva konačna pravna presuda koja utvrđuje zločin kao genocid — uz prilagođavanje osude Krstića na pomaganje i podržavanje genocida.
MSP utvrđuje genocid u Srebrenici
U predmetu Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro, Međunarodni sud pravde utvrđuje da su masakri u Srebrenici predstavljali genocid prema Konvenciji o genocidu iz 1948. — prvi put da MSP primjenjuje Konvenciju na završeni slučaj.
Karadžić osuđen
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, osuđen je od MKSJ-a 2016. za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja rata. U žalbi 2019. kazna mu je povećana na doživotni zatvor.
Mladić osuđen
Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, osuđen je od MKSJ-a 2017. za genocid u Srebrenici i druge zločine. Godine 2021. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) potvrđuje njegovu doživotnu kaznu.
IRMCT nastavlja rad
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, osnovan od Vijeća sigurnosti UN-a, preuzima rezidualne funkcije MKSJ-a (i MKSJR-a): žalbe, rezidualna gonjenja, zaštitu svjedoka, upravljanje arhivima i pomoć nacionalnim jurisdikcijama.
Međunarodni dan sjećanja UN-a
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvaja rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995., potvrđujući utvrđene pravne nalaze i pozivajući na sjećanje i obrazovanje protiv poricanja i veličanja ratnih zločinaca.
Gdje se tražila pravda
1993–2017.
MKSJ
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju sjedio je u Hagu. Donio je prve međunarodne osude za genocid od Konvencije o genocidu, uključujući prekretne nalaze o Srebrenici.
2007.
MSP
Međunarodni sud pravde, glavni sudski organ Ujedinjenih nacija, potvrdio je u međudržavnom predmetu da je u Srebrenici počinjen genocid i da države imaju dužnost spriječiti i kazniti taj zločin.
2010–danas
IRMCT
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nastavlja žalbe, rezidualne predmete, zaštitu svjedoka i arhivski rad MKSJ-a — čuvajući sudski spis za buduće generacije.
11. juli — dan koji svijet obilježava
23. maja 2024. Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.
Rezolucija potvrđuje pravne nalaze MKSJ-a i MSP-a, osuđuje poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca te poziva sve države članice i civilno društvo da obilježe taj dan. Usidruje sjećanje u međunarodno pravo i obrazovanje.
Svake godine 11. jula porodice se okupljaju u Memorijalnom centru Potočari radi ukopa novoidentificiranih žrtava. Dan UN-a spaja taj lokalni čin žalosti s globalnom obavezom: sjećati se, poučavati i odbiti šutnju.
Genocid utvrđen u pravu
Dvije presude koje su utvrdile pravni karakter jula 1995.
MKSJ — Krstić, 19. april 2004.
Žalbeno vijeće MKSJ-a potvrdilo je da je u julu 1995. počinjen genocid nad bosanskim muslimanima Srebrenice — prva konačna međunarodna krivična presuda koja utvrđuje zločin kao genocid. Vijeće je utvrdilo da su snage bosanskih Srba ciljale na istrebljenje približno četrdeset hiljada bosanskih muslimana Srebrenice, grupe koja je bila simbolična za bosanske muslimane u cjelini.
MSP — 26. februar 2007.
U predmetu Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro, Međunarodni sud pravde utvrdio je da su masakri u Srebrenici predstavljali genocid prema Konvenciji o genocidu iz 1948. — prvi put da je Sud primijenio Konvenciju na završeni slučaj. MSP je također utvrdio da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida.
U spisu
“Žalbeno vijeće nema sumnje da je sve ovo učinjeno s genocidnom namjerom.”
Priznanje Ujedinjenih nacija
“Tragedija Srebrenice zauvijek će progoniti našu historiju.”
Pravda je sjećanje učinjeno obavezujućim
Sudske presude ne vraćaju mrtve. One utvrđuju istinu kako poricanje ne bi moglo prepisati historiju.